Nandui (lat. Rhea americana) su američki nojevi. Njihovo tijelo je u svim bitnim značajkama jednako nojevom, ali su nanduova krila mnogo bolje razvijena u usporedbi s nojevim.

Od tri poznate vrste je “pampasni noj” ili nandu (Rhea americana) najrašireniji i najpoznatiji. Perje na gornjoj strani glave i vrata, na zatiljku i prednjem dijelu prsiju, te čekinje uz korijen kljuna su crne, perje na sredini vrata žuto, a na grlu, obrazima i gornjim stranama vrata svjetlo olovastosivo. Leđno perje i perje s obje strane prsiju i na krilima je smeđasto pepeljasto, a ono na donjim dijelovima tijela prljavobijelo. Oči nandua su bisernaste, goli dio lica mesne boje, kljun rožnato sivosmeđ, a noge sive.

Područje nanduove rasprostranjenosti obuhvaća stepske zemlje Južne Amerike. Njihovom “pravom domovinom” može se smatrati područje pampasa između Kordiljera i Atlantika, od bolivijskih i brazilskih prašuma do Patagonije. Nandu, kao stepska ptica, izbjegava prašume i planine, ali je u brežuljkastim krajevima jednako čest kao i na ravnici, te rado ide u gajeve mirti i palmi.

Mužjak živi u zajednici s pet do sedam ženki, rijetko s više, u odvojenoj obiteljskoj skupini, na staništu koje je odabrao i kojeg brani od ostalih ptica iste vrste. Sve ženke jedne obitelji nesu jaja u jedno gnijezdo, a mužjak sam leži na jajima 40 dana.