Lama ili obična lama (lat. Lama glama) je domaća vrsta, nastala domestifikacijom gvanaka. Gaji se u području Anda, prvenstveno kao tegleća životinja, a manje zbog mesa i dlake. Pripitomljena je oko 3500 godina pre nove ere u Peruu. Javlja se u različitim bojama, od bele, preko smeđe i sive do crne. Često je šarena, u kombinaciji ovih boja.
Visina do vrha glave joj iznosi oko 1,8 m, a masa između 130 i 200 kg.
Ovaj preživar sa Anda je srodnik kamile. Postoje četiri vrste lama: gvanako, lama, alpaka i vikunja. Gvanako i vikunja su i danas divlje vrste; lame i alpake su još u pravdana vremena pripitomljene i postale domaće životinje. Obe te vrste našli su pripitomljene već prvi američki doseljenici. Lame žive na visoravnima Kordiljera do visine od 4500 metara. Lama se najviše koristi kao teretna životinja; može da nosi teret do 50 kilograma čitavih 12 sati! Alpaka ima kratku, mekanu i negovanu dlaku, pa se gaji prvenstveno zbog toga. Ženke obično rađaju jedno mladunče godinu dana posle parenja. Sve vrste lama se služe neobičnim načinom odbrane. Puštaju protivnika da im se približi, a onda mu naglo i žestoko pljunu u lice nakupljenu slinu i sve što im se nalazi u ustima, odnosno izbljuvanu biljnu hranu.
Lama ili obična lama (lat. Lama glama) je domaća vrsta, nastala domestifikacijom gvanaka. Gaji se u području Anda, prvenstveno kao tegleća životinja, a manje zbog mesa i dlake. Pripitomljena je oko 3500 godina pre nove ere u Peruu. Javlja se u različitim bojama, od bele, preko smeđe i sive do crne. Često je šarena, u […]