Vidra, obična vidra, riječna vidra, evropska ili evroazijska vidra (lat. Lutra lutra) je vrsta iz porodice kuna, izuzetno prilagođena životu u slatkoj vodi. Poznate su kao veoma vješti plivači. Vidre su vrlo strašljive, suzdržljive životinje koje žive samačkim životom. U lov idu pretežno noću, a dan uglavnom provode u svojim jazbinama.
Osobine:
Za vidre je ipak najvažnije da je voda bistra i da obale pružaju mogućnost skrivanja. U potrazi za hranom, vidre često znaju da se sele iz jednog riječnog područja u drugo, pritom često prelazeći velike udaljenosti.
Vidre obilježavaju svoju teritoriju izmetom, i često je kontrolišu. Mužjak obično posjeduje veliku teritoriju, dužine od jednog do četrdeset kilometara, a u prosjeku oko osamnaest kilometara, a ženka sa mladuncima posjeduje nešto manji prostor u sklopu teritorije mužjaka. Nekada su vidre bile rasprostranjene širom Evrope, ali se danas rijetko sreću. Danas žive pretežno u Ujedinjenom Kraljevstvu, naročito u Šetlandu, zatim u Italiji, Norveškoj, sjeveru Rusije, u Sibiru i na sjeveru Afrike.
Razmnožavanje:
Vidre nemaju određeni period parenja. U području jednog mužjaka živi nekoliko ženki, i mužjak ih posjećuje kada su spremne za parenje. Mužjaci postaju polno zreli sa oko 18 mjeseci starosti, a ženke sa oko 2 godine.
Ženke se kote otprilike 63 dana nakon parenja, i donose 1 do 4 mladunaca. Prvih četrdesetak dana mladunci su potpuno bespomoćni i majka ih doji.
Vidra, obična vidra, riječna vidra, evropska ili evroazijska vidra (lat. Lutra lutra) je vrsta iz porodice kuna, izuzetno prilagođena životu u slatkoj vodi. Poznate su kao veoma vješti plivači. Vidre su vrlo strašljive, suzdržljive životinje koje žive samačkim životom. U lov idu pretežno noću, a dan uglavnom provode u svojim jazbinama. Osobine: Za vidre je […]