Botanički vrt
Botanički vrtovi vrijedna su zbirka živih biljaka koje imaju ključnu namjenu u područjima znanosti i obrazovanja.
Očuvanje genofonda i približavanje prirode ljudima
Zadaće botaničkih vrtova
Glavna zadaća botaničkih vrtova je očuvanje i unapređenje postojećeg genofonda, kao i omogućavanje da se neposrednim promatranjem stekne predodžba o bogatstvu prirode i približi prirodu ljudima.
Од 1950-их до касније реализације
Povijest ideje
Ideja o formiranju botaničkog vrta u okviru Zoološkog vrta Palić nastala je još 1950. godine, kada je vrt formiran, ali se u njegovu realizaciju krenulo mnogo kasnije.
Na području Zoološkog vrta nalazila se vrijedna autohtona vegetacija, pa stvaranje klasičnog botaničkog vrta nije bilo moguće. Zato se pristupilo stvaranju vrta s utvrđenim biljnim fondom parkovnog karaktera.
Dendroflora
Okvir za klasični botanički vrt
Uz sjevernu granicu vrta formiran je pojas četinjača, a uz južnu granicu listopadne denfroflore. Osim što obogaćuju floristički sadržaj vrta, ove zone imaju i ekološku ulogu kao zaštitni pojas koji treba smanjiti utjecaj vjetrova, smanjiti buku i prašinu te sudjelovati u stvaranju povoljne mikroklime prostora.
Podjela prostora za različite elemente vegetacije
Zoniranje
Površina cijelog vrta podijeljena je na dva dijela. Oko 10 ha formirano je kao tipična parkovna površina, gdje su u središnjem dijelu zastupljena soliterna stabla i manje kompozicije s naglašenim hortikulturnim sadržajem. Prostor od oko 5 ha zadržao je svoje prirodne karakteristike autohtone vegetacije tipične za ovo podneblje i predstavlja pojedinačne biotope: vodene, livadske i šumske.
Čuvari priče i ljepote Zoološkog vrta
Biljke u Zoološkom vrtu Palić
Biljke u Zoološkom vrtu Palić nisu samo ukrasni elementi. Oni su ključna komponenta ovog živopisnog okruženja. Stogodišnji hrastovi, Pančićeva jela, ginko biloba i raznobojno cvijeće zajedno čine bogatstvo i raznolikost prirode u ovom vrtu. Svaka biljka ima svoju jedinstvenu priču, bilo da se radi o povijesti, rijetkosti ili ekološkoj važnosti.
Izdvajamo nekoliko biljaka koje krase naš vrt
Stoljetni hrastovi
Od postojećeg dendromaterijala najvrjedniji kao kuriozitet su stoljetni hrastovi (Quercus robur). Procjenjuje se da je njihova starost oko 300 godina.
Ginkgo biloba
Ginkgo biloba – vrsta koja potječe iz tercijara – karakteristična paralelna nervatura lista.
Pančićeve omorike i cedrovi
Vrt krasi izuzetan uskopiramidalni habitus (oblik) i jedinke Pančićeve omorike, koje su značajne kao tercijarni relikt i endem Balkanskog poluotoka. Prekrasni primjerci cedra također su upečatljivi. Ovi su primjerci preživjeli 1985. i dugotrajne mrazeve od -30 °C, ali uz znatna oštećenja kore debla.
Cvjetnice i lukovičaste biljke
Osim njegovanih travnatih površina i značajne zalihe dendromaterijala, koloritu i dinamici vrta zasigurno najviše doprinose gredice sa sezonskim cvijećem. Svake godine oko 60.000 jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetova (s preko 150 vrsta) ukrasi vrt svojim čarobnim bojama. Zastupljen je veliki broj lukovičastog i gomoljastog cvijeća (krokusi, tulipani, narcisi, kane, dalije, ljiljani, perunike…).
Flora
Najnovije vijesti
Vaša donacija čini razliku
Donirajte danas da zajedno s nama budete heroji prirode. Kliknite ovdje za donaciju.